StoSilco® blue

silcoblue

silco

StoSilco® blue

prema prirodnim načelima djelovanja bez biocidnog zaštitnog filma

Osim na lijepi izgled investitori sve veću vrijednost polažu na ekološke i zdravstveno prikladne građevne materijale. Kod poboljšanja površinskih efekata u područjima vodne ravnoteže i smanjene biološke raspoloživosti Sto je svojom završnom žbukom na bazi silikonske smole StoSilco® blue razvio održivo rješenje. StoSilco® blue sprječava nakupljanje mikroorganizama koristeći se prirodnim načelima djelovanja bez da pritom negativno utječe na dojmljiva svojstva i ponašanje kod nanošenja pravih žbuka na bazi silikonske smole.

StoSilco® blue štiti od algi i gljivica pritom se koristeći prirodnim načelima djelovanja. Njegovo preventivno i usporavajuće djelovanje na mikroorganizme počiva na fizikalnim procesima (vodnoj ravnoteži) i aspektima biološke raspoloživosti, te se ne može iscrpiti (objašnjenje vidi na grafici pored).

StoSilco® blue vrlo učinkovito povezuje ova dva načela. Vodonepropusna tehnologija na bazi silikonske smole drži suhima dublje slojeve kao i komponente samoga zida te potpomaže sušenju površina. Ova žbuka dobro se nosi i s drugim aspektom – biološkom raspoloživošću – i opet koristeći se svojom prirodnom zaštitom tako da odabrane sirovine u žbuci ne mogu poslužiti kao hrana. Osim toga, neznatna sklonost prljanju osigurava da se i izvana unesena hrana za alge i gljivice ne uspijeva zadržati na fasadi.

Suho – prirodno – dugovječno

StoSilco® blue je vrlo vodoodbojan, a ipak posjeduje i odličnu propusnost za CO2 i vodenu paru. Ova završna žbuka, vrlo otporna na atmosferske utjecaje, nanosi se lopaticom ili se mokro prska. Može se tonirati odabranim tonovima boje prema StoColor sustavu. StoSilco® blue može se nabaviti u varijanti grebane žbuke ili žbuke za modeliranje. Nije goriva i ne sadrži otapala ni omekšivače.

zastita

Untitled-2

Predavanje o opusu Nikole Dobrovića u Dubrovniku

header_2

KRUNOSLAV IVANIŠIN

predavanje o opusu Nikole Dobrovića u Dubrovniku

Izložba o radu Nikole Dobrovića (1897. -1967.), jednog od najvažnijih predstavnika moderne arhitekture u bivšoj Jugoslaviji, proizašla je iz knjige Dobrović in Dubrovnik – A Venture in Modern Architecture autora Krunoslava Ivanišina, Wolfganga Thalera i Ljiljane Blagojević koja pažljivo istražuje Dobrovićev rad i kako je on utjecao na arhitekturu Dubrovnika i okolnih mu područja.

Arhitekt Nikola Dobrović djelovao je u Dubrovniku od početka tridesetih do II. svjetskog rata i u tom razmjerno kratkom vremenskom razdoblju projektirao je i uglavnom izveo niz obiteljskih kuća, javnih zgrada i tzv. parkovnih uređenja.

Hotel Grand, koji ujedno i označava početak turizma u suvremenom smislu na otoku Lopudu, Vila Adonis i Vila Vesna samo su neki od projekata koji će biti predstavljeni na ovoj izložbi, a postali su ikone dubrovačke arhitekture prve polovice 20. stoljeća.

Nacrti, dokumentacija i brojne Thalerove fotografije donose uvid u arhitektonsko stvaralaštvo slavnog arhitekta.

U sklopu otvorenja izložbe održat će se razgovor o knjizi Dobrović in Dubrovnik – A Venture in Modern Architecture s autorima Ljiljanom Blagojević (Arhitektonski fakultet Beograd), Krunoslavom Ivanišinom (Arhitektonski fakultet Zagreb) i Wolfgangom Thalerom koji će moderirati Dubravko Bačić.

Nikola Dobrović rođen je u Pečuhu 1897., a umro u Beogradu 1967. godine. Na Odsjeku za arhitekturu Češke visoke tehničke škole (ČVUT) u Pragu diplomirao je 1923. godine. U češkoj prijestolnici djeluje desetak godina. U Dubrovniku se nastanjuje 1934. godine, gdje živi i radi do 1943. Desetogodišnje dubrovačko razdoblje najplodnije je i najvažnije razdoblje Dobrovićevog autorskog opusa. Poslije II. svjetskog rata djeluje u Beogradu. Od 1948. godine pa do smrti profesor je na beogradskom Arhitektonskom fakultetu. Bio je član RIBA i SANU i dopisni član JAZU.

U četvrtak 3. ožujka, u Oris Kući arhitekture, Krunoslav Ivanišin održat će predavanje o opusu Nikole Dobrovića u Dubrovniku.

Izložba o radu Nikole Dobrovića (1897. -1967.), jednog od najvažnijih predstavnika moderne arhitekture u bivšoj Jugoslaviji, proizašla je iz knjige Dobrović in Dubrovnik – A Venture in Modern Architecture autora Krunoslava Ivanišina, Wolfganga Thalera i Ljiljane Blagojević koja pažljivo istražuje Dobrovićev rad i kako je on utjecao na arhitekturu Dubrovnika i okolnih mu područja.

Ulaz je slobodan za sve posjetitelje, a izložba će se moći razgledati do 6. 3. 2016. godine.